Polazak u jaslice ili vrtić djetetovo je prvo odvajanje od obitelji, od roditelja, odnosno prvo odvajanje od majke na dulje vrijeme. Istovremeno je to i prvi susret s većom grupom nepoznatih vršnjaka i nepoznatih odraslih osoba s kojom se dijete susreće.
Ovakvo odvajanje od obitelji i uključivanje u grupu vršnjaka velik je izazov i za dijete i za roditelje.
Dolaskom djeteta u odgojnu skupinu mijenja se način življenja i dotadašnjih životnih navika koje je dijete steklo u krugu obitelji. U novom okruženju dijete uspostavlja jači socijalni kontakt s vršnjacima, razvija komunikaciju s vršnjacima i odgajateljima.
Za takvo odvajanje dijete treba biti tjelesno i emocionalno spremno i vrlo često se događa da je ono samo ispunjeno strahom od odvajanja i poteškoćama prilagođavanja. Mnogo puta se dogodi da kako dijete, tako i roditelj prolaze kroz «ne baš lak» period prilagodbe.
Sva djeca prolaze proces prilagodbe i kod većine djece taj proces adaptiranja u novu sredinu prođe bez značajnijih poteškoća. Neka djeca će nešto teže prolaziti kroz taj proces uključivanja u grupu i pokazivat će određene oblike ponašanja i reakcija na novonastalu situaciju. Neka djeca su sklona reakcijama na fiziološkom planu: umor, pospanost, često pobolijevanje, odbijanje hrane, odbijanje spavanja, probavne smetnje… Druga djeca su sklonija reakcijama u ponašanju: plač, agresivnost, povučenost, regresija ponašanja na raniju fazu razvoja, od kojih najčešće mokrenje u krevet, traženje dude, sisanje prsta, zastoji u govoru ili šutnja, «baby talk» ili tepanje, mucanje…
Navedena ponašanja su normalna i prolazna u fazi adaptacije. Kako dijete stječe vlastitu sigurnost i uspostavlja vlastitu poziciju u grupi djece, tako i ta ponašanja slabe i nestaju, dakle dijete se prilagodilo okolini i uspostavilo zadovoljavajuće socio-emocionalne odnose.
Kako će se dijete prilagoditi ovisi o njegovim:
- individualnim osobinama
- stupnju razvoja
- kronološkoj i mentalnoj dobi
- stanju zdravlja
- obiteljskoj atmosferi u kojoj dijete živi
Uglavnom je proces prilagodbe uspostavljen kad dijete počne spontano izražavati svoje osjećaje, misli, vještine i sposobnosti.
Potrebno je naglasiti da se novoj okolini teže prilagođavaju:
- emocionalno nestabilna djeca
- nesamostalna i egocentrična djeca
- djeca koja već imaju negativna iskustva u odvajanju od obitelji
Tipovi adaptacije
Laka adaptacija-normalna reakcija na promjene okoline, takve reakcije se normaliziraju tijekom prvih petnaestak dana boravka u vrtiću
Adaptacija srednje težine-reakcije i promjene u ponašanju su produžene i traju nekoliko tjedana, potrebno je porazgovarati i savjetovati se sa odgajateljem
Teža adaptacija-dugotrajniji i naporniji poremećaji u ponašanju, traju i više mjeseci, stoga je potrebno savjetovanje sa stručnim suradnikom u vrtiću osobito ako je prisutno više nepovoljnih faktora koji produžuju period prilagodbe-bolest, nepovoljni obiteljski uvjeti, neprimjereni odgojni utjecaji…
Što možete učiniti da pomognete svom djetetu?
I prije polaska u vrtić potrebno je u roditeljskom domu govoriti o vrtiću, prošetati ispred vrtića, igrati se na igralištu ili parku ispred vrtića, osobito kad se tamo igraju i druga djeca, poticati dijete da priča o vrtiću, o igri i drugoj djeci i tetama…
Kad dijete krene u vrtić ne umanjujte poteškoće prilagodbe, budite svom djetetu oslonac, pažljivo saslušajte što govori i kako se osjeća, potičite njegovu sigurnost i samopouzdanje
Zajednički upoznajte djecu pri prvom dolasku, pružite mu informaciju da tu borave i druga djeca kako bi se zajednički igrala i družila, potaknite ga da pronađe prvog prijatelja…
Prema mogućnostima skratite svoj boravak u vrtiću i zadržavanje pri dovođenju i odvođenju djeteta u vrtić kako bi ga potaknuli na samostalnost
Omogućite djetetu da ponese neku dragu igračku ili predmet (medu, slikovnicu…) kako bi se osjećalo sigurnije, neka je nauči dijeliti s prijateljem i drugom djecom u grupi
Uvedite djetetu red u rasporedu dnevnih aktivnosti-vrijeme odlaska i dolaska u vrtić, vrijeme obroka, vrijeme šetnje, priče, crtića, odlaska na počinak…
Posvetite svoje slobodno vrijeme djetetu, budite mu partner u igri, razgovarajte…
Po prvom dolasku u vrtić roditelj je obavezan učiniti :
- sistematski zdravstveni pregled djeteta o kojem roditelj treba dostaviti liječničku potvrdu dječjem vrtiću (potvrda vrijedi 6 mjeseci)
- ponovljen liječnički pregled za djecu koja su izostala iz dječjeg vrtića duže od 60 dana
- roditelj se također obavezuje da u dječji vrtić neće dovoditi bolesno dijete kako bi se izbjeglo ugrožavanje zdravlja druge djece
- nakon završenog liječenja roditelj je dužan dostaviti liječničku potvrdu (ispričnicu)
U cilju zaštite od zaraznih bolesti viša medicinska sestra i odgajatelji prate zdravstveno stanje djece- pobol, provodi se trijaža djece pri jutarnjem dolasku, prati se provedba higijenskih mjera (pranje ruku i tijela), nadziru djecu pri korištenju sanitarnog čvora, nadziru dječju igru radi prevencije ozljeda. Također se u dječji vrtić može unositi samo industrijski pripravljena i pakirana hrana.
Pri pojavi zaraznih bolesti vrši se :
- izolacija oboljelog djeteta
- provode se protuepidemijske mjere
- izvještava se nadležna higijensko – epidemiološka služba |
|
Ažurirano Utorak, 29 Kolovoz 2017 07:34 |
|
Četvrtak, 01 Lipanj 2017 00:00 |
Rješenje o upisu djece u dječje vrtiće i jaslice dječjeg vrtića omiš za pedagošku 2017/2018. godinu
 RJEŠENJE O UPISU 2017-18 |
|
|
